I

Izgradnja Bosne i Hercegovine kao demokratske države

ZELENI BiH imaju za cilj zaštitu, promociju, stabilnost i napredak Bosne i Hercegovine kao cjelovite, nezavisne, suverene, građanske i pravne države. Svaki član ZELENI BiH dužan je da se zalaže i aktivno učestvuje u ostvarivanju svih ljudskih i građanskih prava na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine.

ZELENI BiH će raditi na:

1. Prihvatanju i razvijanju bosanskohercegovačkog patriotizma kojim čuva i potvrđuje historijske, kulturne, vjerske i druge identitete svih stanovnika;
2. Uspostavljanju i jačanju univerzalnih vrijednosti pravde, slobode, jednakosti, poštivanja ljudskih prava i solidarnosti;
3. Izgradnji Bosne i Hercegovine kao suverene, jedinstvene, nedjeljive i demokratske države integrirane u Evropsku uniju i NATO sa kontinuiranim ekonomsko-socijalnim razvojem i napretkom uz jačanje i djelovanje na polju međunarodne politike,
4. Uspostavljanju i sprovođenju vladavine prava te razvoju i očuvanju pravedne države u kojoj su svi stanovnici ravnopravni na cijelom njenom prostoru „vraćanje prava građanima“.

II

Borba protiv korupcije kriminala i nepotizma

ZELENI BiH će kontinuirano se boriti  protiv korupcije kriminala i nepotizma svim mogućim mehanizmima, uključujući donošenje novih i insistiranje na primjeni postojećih zakona, podsticanje građana na prijavljivanje slučajeva korupcije i kriminalnih radnji, pokretanje pitanja odgovornosti nadležnih organa za neefikasno vođenje postupaka te smjenu i udaljavanje svih onih za koje se utvrdi sklonost ka korupciji.

Negativnu i štetnu pojavu, kao što je korupcija, najefikasnije je spriječiti, a to se odnosi na stvaranje ambijenta u kojem je mogućnost manifestiranja ove pojave svedena na minimum. Izgradnjom i jačanjem, odgovornosti i transparentnosti u radu državnih institucija i javnog sektora svih nivoa vlasti u BiH, kroz:

1. Jačanje normativnog okvira za borbu protiv korupcije, njegovu sinhronizaciju sa međunarodnim standardima i usklađivanje na svim nivoima vlasti u BiH;
2. Jačanje kapaciteta tijela za borbu protiv korupcije u BiH, uspostava tih tijela na svim nivoima vlasti u BiH gdje to nije učinjeno, te jačanje saradnje i koordinacije tih tijela;
3. Proces finansiranja političkih stranaka učiniti transparentnim, uz obavezu da političke partije prijavljuju donacije i finansijske i nefinansijske prirode;
4. Insistiranje na transparentnosti u radu javnih institucija – promoviranje i jačanje mehanizama Zakona o slobodi pristupa informacijama, kao i osiguranje dostupnosti informacija koje javne institucije koriste u svom radu ili koje su od značaja za građane;
5. Razvoj mehanizama za sprečavanje sukoba interesa i insistiranje na zaštiti javnog interesa – uspostava adekvatnih online baza podataka o imenovanim licima u javnim institucijama kao i adekvatnih procedura za provjeru i postupanje u slučaju eventualnih sukoba interesa;
6. Efektivno i pravedno zapošljavanje u javnim institucijama – svesti na najmanju moguću mjeru pojavu nepotizma, ocjene rada i napredovanja u službi na osnovu stranačkog ili drugog opredjeljenja, porijekla, ličnih ili porodičnih veza, a sadržaje o prevenciji i borbi protiv korupcije kao i o sukobu interesa, ugraditi u procedure zapošljavanja u državne institucije;
7. Jačanje mehanizama interne kontrole i revizije – jačanje zakonskih pretpostavki za poziciju i djelovanje internih revizora, kao i jačanje sistema finansijskog upravljanja i kontrole;
8. Procese dodjele budžetskih sredstava poboljšati efektivnijim procedurama i učiniti transparentnim – obezbijediti dosljedno provođenje propisa koji se odnose na ovu  oblast, te uspostaviti online baze podataka o dodijeljenim i provedenim transferima budžetskih sredstava (finansiranje/sufinansiranje nevladinih organizacija).

Borba protiv korupcije ne može biti uspješna ukoliko nije dovoljno razvijena javna svijest o štetnosti i posljedicama korupcije kao i neophodnosti aktivnog učešća cjelokupnog društva u borbi protiv korupcije. Mentalitet našeg društva je potrebno mijenjati u pozitivnom smislu i ljudi moraju biti veoma svjesni razarajućih posljedica koje stvaraju korupcija i nezdrav odnos prema javnom interesu. Građane je potrebno upoznati i stalno podsjećati na opasnosti od korupcije, o svim njenim pojavnim oblicima, uzrocima, posljedicama, ali i inicijativama državnih institucija u borbi protiv korupcije, kao i efektima tih inicijativa. Građani moraju biti podstaknuti da uzmu aktivno učešće u borbi protiv ove štetne pojave, te da imaju povjerenje u državne organe da njihov doprinos neće biti uzaludan. Također, uposlene u javnom sektoru neophodno je stalno educirati o pojmu i posljedicama korupcije, mehanizmima prijave, njihovoj zaštiti u slučaju da prijave korupciju itd.

III

Pravosuđe, sigurnost i pravda

Problem broj jedan ovog društva je korupcija. I sa tim povezan organizirani kriminal,  (ne)pravda, utjecaj politike. Reforma pravosuđa u Bosni i Hercegovini, koja je započeta prije 15 godina nije dala zadovoljavajuće rezultate, posebno u smislu borbe protiv organiziranog kriminala. Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine koje je trebalo biti garant nezavisnosti pravosuđa, suštinski nije odgovorilo svrsi svog postojanja. Teorijski, takva postavka je odlična, ali je problem što različite politike imaju značajan uticaj na izbor i imenovanje nosilaca pravosudnih funkcija. Problem su i politike ili interesne grupe unutar političkih stranaka koji na ovaj ili onaj način ostvaruju različite vrste kontakata sa nosiocima pravosudnih funckija i imaju utjecaj na donošenje pravosudnih odluka. Ovdje ne mislimo samo na VSTV BiH. Možda i najmanje jer je problem funkcioniranja pravosuđa ponajviše iskazan u radu tužilaštava. Tu se najviše osjeća politički uticaj u konkretnim predmetima. U manjku korupcijskih predmeta, u lošem kvalitetu rada tužilaca i posebno u lošoj koordinaciji i saradnji sa policijskim agencijama.

ZELENI BiH, kroz svoje programske ciljeve nastoji odstraniti maksimum onog što čini čovjeka obespravljenim i nesigurnim. Vladavina prava a ne stranaka, i posebno neobogaćivanje političkih dušebrižnika je naš cilj. Jačanje ekonomije te stvaranje podloge znanju kao posebnom ekonomskom potencijalu, a ne nepotizmu i zapošljavanja po liniji podobnosti, je naš cilj i ono što ćemo sigurno postići. Fabrike u kojima će se naši ljudi zapošljavati a ne fabrike u državnoj upravi u kojima je dozvoljen pristup samo odabranim. 

U smislu pravde i sigurnosti, neophodna je subordinirana saradnja policije i tužilaštva i da  nekvalitetne odluke budu podložne sudskoj kontroli. Stime se stvara podloga pravnoj i ekoonomskoj sigurnosti kao osnovnoj determinanti sigurnosti uopće.

IV

Prava i zaštita građana

ZELENI BiH, zalagati će se za:

1. Punu slobodu vjere i uvjerenja koja ne ograničavaju slobodu drugih i drugačijih;
2. Eliminaciju bilo koje vrste diskriminacije bilo kojeg stanovnika po bilo kojem osnovu;
3. Zaštitu prava stanovnika na udruživanje po bilo kojim osnovama koje nisu u suprotnosti s interesima države i ne narušavaju prava svih stanovnika Bosne i Hercegovine;
4. Podržka nevladinom sektoru i akterima civilnog društva na lokalnom, državnom i međunarodnom nivou, a čije djelovanje nije u suprotnosti s Programskim ciljevima stranke „ZELENI BiH“;
5. Očuvanje digniteta i životnog standarda svih građana, posebno vodeći računa o ljudima s posebnim potrebama, penzionerima, demobilisanim borcima, ratnim vojnim invalidima i drugim ranjivim kategorijama stanovništva;
6. Izrada i usvajanje socijalnih, zdrastvenih i obrazovnih  programa koji će bar donekle obezbjediti sigurnost i život nemoćnih, kao i na njihovom osposobljavaju za produktivan život i doprinos društvu;
7. Rodna ravnopravnost i prava žena.

V

Održiv i uravnotežen ekonomski razvoj

U Bosni i Hercegovini nedostatak radnih mjesta je prepoznat kao pitanje broj jedan. Javni sektor je prezasićen, a slaba i opterećena domaća privreda u poslovnom ambijentu nema kapaciteta za značajnije širenje poslovanja i upošljavanje novih radnika. U granama privrede koje mogu masovnije zapošljavati pojavljuje se problem nedostatka radne snage, usljed odlaska mladog radno sposobnog stanovništva iz zemlje, te nepripremljenosti postojeće dostupne radne snage usljed lošeg obrazovnog sistema koji nije prilagođen potrebama privrede i tržišta rada. Strane direktne investicije već godinama ne bilježe ozbiljniji rast, a i postojeći domaći kapital ne bilježi značajnija ulaganja, prvenstveno zbog pravne nesigurnosti i lošeg poslovnog ambijenta. Bosanko Hercegovački privrednici opterećeni su neadekvatnim sistemom naplate poreza i visokim nametima na rad zaposlenih, čak i za novozaposlene radnike, koji iz obrazovnog sistema izlaze nepripremljeni i njihova dodatna edukacija pada također na leđa poslodavca. Evidentna je sve lošija likvidnost privrede, nedostaje povoljnih obrtnih sredstava, sve je veća zaduženost  firmi dok istovremeno najveća dugovanja prema privredi bilježe institucije vlasti. Apsurd je i veći što sadašnjim sistemom plaćanja PDV-a po fakturisanju a ne po naplati robe ili usluge, privrednici kreditiraju državni aparat, unaprijed ga plaćaju čak i onda kada im za isporučeni posao duguje javna institucija.

Na osnovu iznešenog, ZELENI BiH će se zalagati za:

1. Tržište slobodnog protoka kapitala, ideja i ljudi u svrhu izgradnje snažne i fleksibilne ekonomije i pravednog socijalnog društva što podrazumijeva snažnu zaštitu radnika i svih drugih socijalnih kategorija društva;
2. Maksimalan rast privrede koji ne ide na uštrb prava stanovnika uz primjenu svih ekoloških standarda;
3. Pravedniju naplatu PDV-a, pomjeranje njegovog plaćanja na zadnji dan u mjesecu, plaćanje PDV-a po naplati faktura za poduzetnike i mala preduzeća i ukidanje prava na odbitni PDV za fakturu koja nije plaćena, te uspostavljanje principa uzajamnosti povrata PDV-a;
4. Smanjenje parafiskalnih nameta i beskompromisno sprečavanje uvođenja bilo kakvih novih nameta privrednicima i smanjenje opterećenja cijene rada (doprinosa);
5. Olakšati poduzetnicima koji žele zaposliti mlade ljude koji nisu bili u radnom odnosu, oslobađajući ih visokih nameta i doprinosa na plaće novozaposlenih u periodu rada interne edukacije;
6. Prilagoditi školstvo potrebama privrede i osigurati produkciju neophodnog kadra. Sistem obrazovanja uskladiti s tržištem rada nadopunama kroz fakultativna predavanja, uvođenjem novih predmeta i programa u formalno obrazovanje, te razvijati model dualnog obrazovanja (Learning by doing), uvezujući obrazovne institucije sa privrednim sektorom i obezbjediti sistemsku podršku privrednicima koji sami razvijaju interne obuke za prevalifikaciju i doedukaciju novozaposlenih;
7. Otklanjanje administrativnih prepreka (pojednostavljenje) u vezi sa osnivanjem preduzeća kao i ključnih institucionalnih barijera razvoju poduzetništva, i eliminacije nepotrebne legislative. 

Stoga ZELENI BiH će se angažovati i zalagati na razvijanju programa i projekata koji će voditi ka povećanju ulaganja u privredu Bosne i Hercegovine i normalizaciju i ujednačavanje ekonomskih uslova i šansi za razvoj na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, kako bi se obezbjedila visoka zaposlenost i socijalna sigurnost, bolji životni standard i kvalitet življenja u Bosni i Hercegovini.

VI

Saobraćajno transportna infrastruktura

Izgradnja i povezivanje osnovne i sveobuhvatne mreže saobraćajno transportne infrastrukture u Bosni i Hercegovini i spajanje sa transevropskim mrežama i koridorima, jedan je od vrlo bitnih ciljeva i važan preduvjet za razvoj Bosne i Hercegovine odnosno ravnomjeran razvoj svih članica Evropske unije, kao i zemalja koje se nalaze u okruženju zemalja članica.

VII

Turizam

Razvoj i ulaganje u Turizam kao potencijalno atraktivni sektor za investiranje u BiH. Turizam Bosne i Hercegovine je brzorastući sektor koji u posljednje vrijeme čini važan dio državne ekonomije. Bosna i Hercegovina sada ima snažan godišnji rast dolazaka turista i brzo širenje usluga u ovom sektoru. U Bosni i Hercegovini postoje i ljetne i zimske destinacije sa kontinuitetom u turizmu tokom cijele godine. Razvoj turizma u BiH je više rezultat individualnih napora pojedinaca, pojedinih turističih agencija i zajednica te turističkih djelatnika, nego strateškog institucionalnog pristupa unapređenju ove grane privrede;

VIII

Prirodna bogastva i okoliš

Zaštita prirodnih bogastava i okoliša. Jedan od najvećih izazova u budućem razvoju, svakako, jeste uspostavljanje balansa između stavljanja prirodnih bogastava i okoliša u funkciju razvoja i njegove zaštite. Mora se prevazići ustaljeni neprihvatljivi pristup u kome je zaštita okoliša društveni trošak.

IX

Socijalna politika

Sprovoditi socijalnu politiku koja će biti usmjerena na preventivu i razvoj, a ne na davanje minimalne milostinje. U Bosni i Hercegovini socijalno najugroženiji su mladi, penzioneri, lica sa posebnim potrebama i djeca sa poteškoćama u razvoju. Kroz programe (do) edukacije, prekvalifikacije i masovnog zapošljavanja mladih, stabilizirao bi se penzioni fond i omogućilo postepeno povećanje penzija i socijalnih izdvajanja. Stoga moramo biti prvenstveno opredijeljeni za progresivne proaktivne mjere zapošljavanja, s ciljem dugoročnog rješavanja pitanja najugroženijih socijalnih kategorija. 

X

Zdravstveni sistem

Uraditi reformu zdravstvenog sistema, koji treba zasnivati na stvarnim zdravstvenim potrebama stanovništva i realno mogućem izdvajanju za njihovo zadovoljenje. Program reforme zdravstva treba uraditi na analizi postojećeg stanja, analizi raspoloživih resursa uz primjenu postojećih modela reformi sistema zdravstvene zaštite u zemljama u okruženju i zemljama EU. Mnoge zemlje susrele su se sa velikim problemima radi neadekvatnog i nejedinstvenog sistema implementacije jer ne postoji set strategija koje će osigurati uspješne rezultate reformskih procesa u zdravstvu.

XI 

Usklađivanje obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini sa evropskim standardima

ZELENI BiH će raditi na reformi i unapređenju sistema obrazovanja, obuke i osposobljavanja stanovništva za rad na način da se kod pojedinca prepoznaju i razvijaju njegovi pozitivni individualni potencijali te intelektualne, moralne, radne, socijalne i građanske kompetencije.

Analizom realnih potreba na tržištu rada, kreiraćemo politiku obrazovanja stanovništva, uz uvažavanje ličnosti svakog pojedinca u tom procesu.

U Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, čija je BiH potpisnica, navedeno je da „niko ne može biti lišen prava na obrazovanje“, što predstavlja univerzalno ljudsko pravo, kao i osnovni uvjet socijalne uključenosti i mogućnosti adekvatnog rada, izlaska iz siromaštva i dostojanstvenog života. Razvijene zemlje Zapada prepoznale su sav značaj reforme i konstantnog unapređenja obrazovnog sistema za opći razvoj. Kroz Bolonjski i Kopenhagenski proces, reforma obrazovanja dobila je prioritetni status u strateškim opredjeljenjima vlada država članica EU, a cilj Lisabonske strategije bio je da EU bude najkonkurentnija i najdinamičnija ekonomija svijeta zasnovana na znanju. Među osnovnim razlozima povećanja nezaposlenosti mladih u Evropi bio je evropski sistem obrazovanja, koji je došao u fazu da više nije u potpunosti odgovarao potrebama tržišta i da je nedovoljno pripremao radnike za popunjavanje slobodnih radnih mjesta. Međutim, obrazovni sistem u pojedinim zemljama članicama prepoznat je od Evropske komisije kao koristan za evropski sistem, kao što je npr. njemački dualni koncept  brazovanja, koji odlikuje usklađenost teorije i prakse, te je dualno obrazovanje uvedeno u strategiju „Evropa 2020“, za široko prihvatanje takvog koncepta u svim zemljama EU.

Trenutni obrazovni sistem obučava mlade za profesije za kojima ne postoji potreba na tržištu rada, a ne priprema ih za zanimanja za kojima postoji stvarna potreba, analogno navedenom neophodno je:

1. Uskladit obrazovni sistem s trenutnim i budućim potrebama na tržištu rada; 
2. Revidirat nastavne programe; 
3. Jačati kapacitete nastavnog osoblja i omogućiti im adekvatne doedukacije; 
4. Uvesti stalnu i institucionalnu vezu između obrazovnog sistema, poslovne zajednice i institucija koje se bave praćenjem trendova na tržištima rada, uz proaktivno učešće i drugih institucija izvršne vlasti koje je potrebno uključiti;
5. Uskladiti upisne kvotne s potrebama tržišta rada, te interesima države i društvene zajednice;
6. Obezbjediti sredstva za uvođenje prijeko potrebne prakse tokom školovanja. Nedostatak praktične nastave u formalnom obrazovnom sistemu uzrokuje nedovoljnu osposobljenost mladih za budući rad, pa mladi, nakon što završe  obrazovanje, ostaju bez znanja i vještina potrebnih na tržištu rada, teško pronalazeći priliku za posao. Poslodavci istovremeno ostaju bez potrebne educirane radne snage ili su prinuđeni samostalno educirati novozaposlene, čime se dodatno finansijski i operativno opterećuju;
7. Uvoditi nove programe u školstvo u skladu sa savremenim evropskim i svjetskim trendovima razvoja;
8. Obezbjediti poticajne stipendije za učenike i studenate deficitarnih zanimanja traženih na tržištu rada; 
9. Depolitizirati cjelokupan sistem obrazovanja;
10. Spriječiti svaki vid korupcije u obrazovanju;
11. Formirati fond za razvoj nauke;
12. Izdvajanja za nauku značajno povećati koja se planiraju u budžetu;
13. Formirati tehnološke centre izvrsnosti u kojima će najbolji kadrovi iz svake oblasti biti u prilici razvijati oblast nauke, pratiti svjetske trendove i dostignuća;
14. Poseban akcenat staviti na pomoć nadarenim pojedincima koji su u svojoj oblasti na nivou evropskih i svjetskih standarda, izdvojit budžetski novac za podršku njihovom razvoju.

XII 

Stručna, depolitizovana, odgovorna i profesionalna javna uprava

Reforma javne uprave jedan je od preduvjeta za uspješnu integraciju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju (EU) i obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Javna uprava ima ključnu ulogu u procesu evropskih integracija jer omogućuje provedbu neophodnih reformi za ulazak u EU, te istovremeno osigurava učinkovit dijalog o procesu pristupanja. Modernizacija javne uprave u našoj zemlji potrebna je ne samo zbog ulaska u Evropsku uniju, nego prije svega, kao odgovorna i troškovno efikasna državna služba.

Javna uprava u BiH je preglomazna i zasićena, potrebno je:

1. Restruktuirati javnu upravu sa ciljem da imamo stručnu, depolitizovanu, odgovornu, profesionalnu i modernizovanu javnu upravu kroz uvoženje novih trendova i tehnologija;
2. Izvršiti sveobuhvatnu reviziju sistematizacije radnih mjesta u javnim institucijama i preduzećima i uspostaviti transparentan i javnosti dostupan registar svih uposlenih u javnom sektoru;
3. Uvesti moratorij na zapošljavanje u javnoj upravi, kako bi se prirodnim odlivom (penzionisanje) – uz prethodnu reviziju i racionalizaciju sistematizacije radnih mjesta – postigao optimalan broj uposlenih u javnoj upravi; 
4. Zakonskim sistemskim mjerama ukinuti svaki vid diskriminacije tokom zapošljavanja u javnom sektoru, a posebno izražene oblike korupcije i nepotizma prilikom zapošljavanja i to kroz zakonsko uvođenje obaveznog oglašavanja (javni konkursi), evidentiranja i nadzora nad zapošljavanjem u javne institucije i javna preduzeća, te uvođenjem oštrih kaznenih mjera za nepoštivanje tih odredbi. Želimo da se aplikanti za prijem u javnu službu vrednuju prema znanju i vještinama, a ne prema stranačkoj podobnosti, jačini poznanstava ili debljini novčanika;
5. Ukinuti diskreciona prava direktora kod zapošljavanja prvenstveno u javna preduzeća te jačati ulogu prijemnih komisija. Osigurat da drugostepenost svih procesa vrše međusektoralna tijela, koje će činiti predstavnici opozicije, nevladinih organizacija, te legitimni predstavnici mladih (vijeća mladih);
6. Urediti i racionalizirati upotrebu svih javnih dobara i sredstava od strane nosilaca funkcija i državnih službenika, poput upotrebe službenih vozila, korištenja telefona, troškova reprezentacije itd.;
7. Uspostavit sistem evidencije poštivanja preporuka državne revizije, sa fokusom na nalaze koji se višegodišnje ponavljaju u pojedinim institucijama (u skladu sa službenom evidencijom koju vode državni/federalni uredi za reviziju), te izgraditi mehanizme za provođenje korektivnih mjera, sankcioniranja i smjene odgovornih lica za neprovođenje revizorskih preporuka za nedisciplinu u korištenju javnih dobara i svaki vid zloupotreba u javnoj potrošnji.

XIII

Boračka populacija

Sa ciljem vraćanja dostojanstva boračkoj populaciji, potrebno je ne samo zadržati dostignuti nivo prava boračke populacije, nego je neophodno i iznalaziti mogućnosti za poboljšanje dostignutih prava, npr. u momentu donošenja Zakona o osnovnim pravima boraca, primanja najtežih RVI 100% I grupe, bila su izjednačena sa ukupnim primanjima zastupnika u Federalnom parlamentu (FBiH). Sada su primanja zastupnika veća za oko 100% od RVI 100% I grupe. 

Da bi uopće bilo moguće raditi na unapređenju dostignutih prava, neophodno je pravilnom raspodjelom postupno ići na poboljšanje dostignutih prava, i to:

XIV

Sloboda medija-nezavisnost i profesionalizam

ZELENI BiH će se zalagati i insistirati na punoj slobodi izražavanja i slobodi medija bez govora mržnje kao i na njihovom pozitivnom uticaju na stanovništvo, nezavisno od toga da li su oni privatni ili javni. Da bi se obezbjedila puna sloboda izražavanja i sloboda medija, neophodno je hitno uposlene u medijima kroz Zakon izjednačiti sa državnim službenicima.

Jačanjem uloge i značaja medija kroz razvoj nepristrasnog, odgovornog i objektivnog medijskog izvještavanja, stvoriće se uslovi za brži i prosperitetniji razvoj Bosne i Hercegovine a samim tim i ulazak Bosne i Hercegovine u NATO i EU zajednicu prosperitetnih evropskih zemalja.

XV

Sindikalna prava i kolektivni ugovori

Kroz trend razvoja privrednog sektora, veoma je bitno urediti odnose poslodavca i uposlenika. Neophodno je maksimalno zaštiti radnike i prava koja im pripadaju. Kolektivne ugovore poštovati i sprovoditi u potpunosti i garantovati uposlenicima sva njihova prava. Obezbjediti i podržavati sindikalno organiziranje i apsolutnu neutralnost vlasti kod sindikalnih izbora, kako bi imali predstavnike u socijalnom dijalogu koje uposlenici sami izaberu i legitimiraju.

XVI

Mladi

Sprovođenjem i realizacijom naprijed navedenih programskih ciljeva kao i  izgradnjom poduzetničkog duha među mladima te njihova afirmacija u društveno političkim zbivanjima, obezbjedili bi se bolji uslovi za mlade u oblasti obrazovanja, ekonomije, sporta, kulture, umjetnosti i društvenog djelovanja, a samim tim smanjila bi se socijalna ugroženost mladih koja je uz penzionere jedna od najugroženijih kategorija u Bosni i Hercegovini kao i odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine i svih onih koji napuštaju Bosnu i Hercegovinu u potrazi za boljim uslovima života. 

XVII

Organizovana saradnja države sa dijasporom

Neophodno je učiniti mnogo značajniji angažman Bosansko Hercegovačkih institucija u ostvarenju bolje saradnje sa dijasporom. U tom pogledu potrebno je  inicirati osnivanje posebnog tijela (ministarstva ili agencije) za pitanja dijaspore. Bosanci i Hercegovci raseljeni u svijetu raspolažu kapitalom, znanjem i iskustvom i tim ljudima se mora osigurati što bolji status u našoj zemlji. Potencijal koji posjeduje Bosansko Hercegovačka dijaspora, omogućiti da se realizuje u Bosni i Hercegovini kroz programe investiranja, stim da se mora obezbjediti pravna sigurnost i zaštita od korupcije pri realizaciji njihovih investicija.

XVIII

Razvoj i afirmacija sporta i kulturnih vrijednosti

Vlast u Bosni i Hercegovini ne shvata važnost sporta i kulture u svakodnevnom životu naših građana. Osim što su ponajbolji promotori svoje zemlje, sport i kultura su preventiva i odgovor na probleme našeg društva, posebno mladih, u segmentu zdravstva, maloljetničke delinkvencije i drugih.

Najveći problem neiskorištenog potencijala sporta i kulturnih vrijednosti je u donešenim lošim formalnim propisima koji sputavaju razvoj sporta i kulturnih vrijednosti.

Donešeni propisi demotivišu potencijalne investitore a organizirani kao udruženja građana veoma se teško finansiraju. Propisani nameti i obaveze su identične onima u sektoru privrede, bez olakšica. Sistemska podrška ne postoji, značajne su nam institucije skoro pred gašenjem, kvalitetni i talentirani pojedinci sami se snalaze za finansiranje.

Neophodno je sistemski riješiti način finansiranja sporta i kulturnih vrijednosti. Značajno povećanje ukupnog izdvajanja za sport i kulturne vrijednosti na svim nivoima vlasti. Poreskim olakšicama stimulirati ulaganja, a istovremeno pojačati kontrolu poslovanja. Najboljim pojedincima (neka imena mnogo su cjenjenija van naših granica) obezbjediti posebne nagrade i mirovine.