Registar bogatstva osigurava dizajn socijalnih politika koje će društvo učiniti pravednijim i korigovati nepravedne ishode ekonomskog sistema koji je dvije dekade omogućavao operiranje u sivoj zoni i sticanje profita za nekolicinu dok je većina bila žrtva targetirane regulacije od tog istog sistema. Samo transparentnost i iskorjenjivanje sive ekonomije mogu napraviti pravednije Bh. društvo. A targetirano oporezivanje bogatstva stečenog u prethodne dvije dekade je korektivna mjera ispravljanja prethodnog sticanja bogatstva u nereguliranom tržištu. Novi tehnološki trendovi također zahtijevaju novi pristup ekonomskom sistemu i već su doveli do poziva da se oporezuju roboti u novoj ekonomiji zasnovanoj na automatizaciji, ali i bogatstvo tj. kapital kako bi se riješili problemi sve većeg gubitka tradicionalnih radnih mjesta, i trenda porasta prirodne nezaposlenosti u razvijenim zemljama. BiH ima priliku da uvede ove principe kao korektivne mjere za prošlost ali i kao vizionarsku politiku iskorištavanja društvenog bogatsva koje je oporezovano kako bi se punili međugeneracijski fondovi iz kojih se finansira socijalna, zdravstvena i obrazovna politika za  razvoj ekonomije i društva.

Bez potpunog znanja tržišta i efektivne regulacije ne može zaživjeti fer tržišna utrka kao preduslov za ispunjenje ključnog prava iz Acquis Communitaire EU – principa konkurentnosti. Zagovaramo transparentnost i znanje o tržištima u BiH i doprinosimo postizanju fer konkurencije u BiH, što je preduslov za rast investicija. Kako bi se osigurala fer tržišna utrka potrebno je napokon napraviti razgraničenje između privatnog i javnog sektora u oblasti obrazovanja i zdravstvenih usluga, ali i ukinuti nefer konkurencijsku poziciju na tržištima usljed monopola i oligopola koji nisu proaktivno regulirani da zarađuju ekonomske profite nego su u stanju osigurati abnormalne profite usljed svog položaja na tržištu, a na štetu interesa kupaca i građana BiH. 

BiH vapi za modernom infrastukurom koja će omogućiti povezanost njenih regija u svrhu veće protočnosti resursa i doprinijeti jedinstvenom tržištu dobara, usluga i fleksibilnijem tržištu rada, većom efikasnošću u upotrebi resursa uključujući ljudske resurse, te povezivanju BiH s regijom i EU. Kapitalne investicije otvaraju mogućnost razvoja turizma i u kratkoročnom roku su pokretač ekonomskog rasta BiH. Uvezivanje BiH s regijom i infrastrukturna kapitalna ulaganja će povećati BH kapacitete u kontekstu razvoja turizma i iskorištavanja turističkih kapaciteta BiH.

Reforma obrazovanja u BiH zahtijeva efektivnu regulaciju tržišta obrazovanja i strateški pristup ulaganju u one grane obrazovanja koje će omogućiti da BiH bude konkurentna u budućnosti. Sveobuhvatna strategija obrazovanja mora uzeti u obzir strategiju ekonomskog razvoja BiH ali i osigurati da resursi koje BiH društvo ulaže u obrazovanje kadra iz budžetskih sredstava ne mogu odlaziti iz BiH jer stipendiranje i ulaganje državnih resursa ne može biti bezuslovno. U isto vrijeme ta ulaganja države treba usmjeriti u one kadrove i oblasti u kojima država ima strateške interese i gdje će poslove dobijati ti isti najkvalitetniji kadrovi u koje je država investirala svoje poreske prihode. Ova politika će dakle promovisati meritornost i odgovornost u razvoju ali i pozicioniranju ljudskih resursa. Regulacija tržišta obrazovanja mora napraviti razgraničenje između javnih i privatnih institucija a onda omogućiti da se i jedni i drugi takmiče da pridobiju učenike/studente na osnovu svog kvaliteta. Dio novca koji su građani uplaćivali bi se vraćao njima da odluče gdje će ga iskoristiti u obrazovnom sistemu i tako bi se javne institucije motivirale na izvrsnost i takmičenje s privatnim institucijama. Trenutno javni univerziteti dobijaju novac iz budžeta dok osnivaju komercijalne programe na kojima nekolicina uposlenih dijeli ekstra profite tako privatizirajući javne fakultete. Često ti isti profesori rade na privatnim univerzitetima, dakle imamo privatizaciju javnih ustanova i konflikt interesa koji utiču da je obrazovanje podređeno ličnom interesu i profitu vlasnika privatnih obrazovnih institucija umjesto šireg društvenog interesa, ulaganja u istraživanje, razvoj i izvrsnost.

Regulacija tržišta zdravstva zahtijeva razdvajanje privatnih od društvenih interesa i resursa jer trenutno u sektoru zdravstva kao i obrazovanja privatni interesi ovladavaju državnim institucijama, a isti resursi opslužuju i privatne i državne institucije u situaciji flagrantnog konflikta interesa gdje ispaštaju krajnji korisnici usluga. U uređenom sistemu zdravstvenih usluga privatnim institucijama se mora dopustiti da se takmiče s javnim institucijama za novac osiguranika te se tako mora promovirati zdrava konkurencija koja će osigurati da se i javne i privatne institucije na zdravnoj osnovi takmiče za novac osiguranika zdravstvenog osiguranja.

Zdravstveni sistem će biti moderniziran uvođenjem informacionih tehnologija i profesionalnog menadžmenta koji će optimizirati procese, smanjiti vrijeme čekanja i primjeniti posljednje tehnike menadžmenta u oblasti zdravstva kako bi se smanjilo vrijeme provedeno u bolnici. Enormni resursi koji su se gubili i trenutno se gube zbog manipulacije zarad interesa nekolicine u zdravstvenom sistemu u procesu javnih nabavki i motivacija da se prodaju lijekovi za koje su nagrađeni medicinski radnici je etičko pitanje na čijem rješavanju će se sačuvati enormni resursi i ispravnim motivacijama i sankcijama spriječiti gubitak resursa. Interes pacijenta će biti zaštićen i promoviran transparentnošću u listama čekanja, trošenju novca, listama za krucijalne terapije i pokazateljima iz Atkinsonove metodologije koji će govoriti o kvalitetu usluge i rezultatima utrošenog novca u sistemu zdravstva. 

Transparentnost i informatizacija bh. društva u svim sferama, smanjit će prostor za korupciju i osigurati prikupljanje informacija za potrebe odlučivanja na pravovremenim i kvalitetnim podacima. Znanje o tržištu omogućit će proaktivne politike koje promoviraju konkurentnost. Znanje o procesima u zdravstvu omogućit će efikasnije upravljanje troškovima i bolje usluge pacijentima. Znanje o utrošku sredstava u javnoj upravi i procesima omogućit će bolje programske rezultate iz utrošenog javnog novca. Ukoliko Bh. ekonomija iskoristi mogućnosti e-upravljanja možemo se mnogo brže transformisati u odnosu na veća društva i biti fleksibilniji u usvajanju novih koncepata, što u konačnici može biti strategija razvoja Bh. društva. Primjena principa transparentnosti i informatizacije može napraviti revoluciju u obrazovanju, zdravstvu, javnim uslugama i omogućiti da se razviju pametni gradovi oko koji će postati regionalni centri razvoja.

Usvajanje zakonskih rješenja koja će produbiti tržište kapitala u BiH su neophodni za brži ekonomski rast. Prvenstveno se zalažemo za alternativne  instrumente i mehanizme u mobilizaciji  domaće štednje u novim infrastrukturnim projektima u BiH. Novac dijaspore koji trenutno nalazi motivaciju da dolazi u bankarski sistem se može usmjeriti u produktivne svrhe bez posredovanja banaka ukoliko dođe do razvoja novih alternativnih finansijskih instrumenata ili investicionih fondova koji omogućavaju da se domaća štednja ali i strana štednja (prvenstveno iz dijaspore) usmjere u razvojne projekte.  Ovi fondovi mogu eksperimentirati sa principima podjele profita u kompanijama u koje investiraju i na taj način motivirati i obezbijediti revolucionarne i nove načine koji će dati atraktivan povrat na investicije. Na isti način omogućit će smanjenje sistemskog rizika u domaćoj ekonomiji jer će kompanijama obezbijediti  fleksibilan izvor finansiranja u odnosu na fiskne troškove kreditiranja iz banaka. A podjela profita će biti motivacija menadžmentu u tim kompanijama da maksimizira profit kao najzdraviju formu motivacije za premošćavanje problema sukoba interesa kreditora, menadžera i vlasnika kompanija. 

Zalažemo se za osnivanje Agencije za upravljanje državnom imovinom koja je nezavisna od dnevne politike i koja se vodi jasno uspostavljenim ciljevima ekonomske izvedbe kako bi se osigurala primjena  principa efektivnog i efikasnog korporativnog upravljanja javnim dobrom. Svjetski standardi u korporativnom upravljanju u bh.  javnim kompanijama osigurat će održivost zdravstvenih i obrazovnih   usluga za sadašnje i buduće generacije, i socijalnih davanja koja moraju biti dovoljna za dostojanstven život za one koji u novoj ekonomiji neće moći naći zaposlenje usljed trenda povećane prirodne nezaposlenosti. Princip meritornosti, dobrog upravljanja i državnog vlasništva su rješenje za povećanje bogatstva Bh. društva i osiguranje da će društvo u budućnosti biti u stanju odgovoriti izazovima i šokovima koji dolaze usljed tehnoloških promjena, te osigurati energetsku sigurnost, sigurnost snabdijevanja vodom i hranom u budućnosti.                                  

Bh. energetska strategija treba biti dizajnirana tako da obezbijedi očuvanje ključnih resursa za sadašnje i buduće generacije. Nova tržišta i novi koncept iskorištavanja svih oblika  energije i ušteda u postojećem sistemu (ko)generacije u energetskom sistemu osiguravaju održivost i ekonomičnost u energetskim politikama BiH ali i u ekonomskom sistemu. Vjerujemo u efikasno i efektivno upravljanje resursima, efikasnu regulaciju tržišta i vladavinu prava kao preduslov za bogatu BiH i bolji život svih njenih građana.

Informatizacija bh. društva dati će inpute za primjenu Atkinsonove metodologija povezivanja budžetskih rashoda s ishodima iz sistema sigurnosti, zdravstva, školstva, pravosuđa, i svih drugih javnih usluga i postat će jedan od bitnih temelja za osnivanje i menadžiranja Nove ekonomije BiH zasnovane na izvrsnosti, efikasnosti upotrebe rezultata i informacijama o sistemu javne potrošnje i ishoda iz iste koji se porede s uspostavljenim ciljevima, standardima i benchmarks preuzetim na osnovu najboljih praksi. Poreska provjera porijekla imovine će biti omogućena novim zakonskim rješenjima, što je u konačnici povezano sa politikama iskorjenjivanja sive ekonomije, borbi protiv korupcije. Kako bi se ove politike povezale u jedinstvenu bazu podataka potrebno je uvesti registar bogatstva, čak i ako je ono isključivo u posjedu institicija i može biti otvoreno za javnost u posebnim slučajevima gdje postoji opravdano za transparentnošću usljed sumnje kriminalnih radnji i kršenja zakona. Uspostavljanje jedinstvenog registra vlasništva kompanija koje posluju u BiH s ciljem postizanja povećane transparentnosti je neophodno kako bi se smanjio prostor za malverzacije.